Film kao školski alat: Što su pokazali rezultati velikog nacionalnog istraživanja

U Zagrebu u nedjelju, 14. travnja, u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), održana je 1. Konferencija o filmskoj pismenosti koja je okupila brojne učenike, nastavnike, stručnjake iz područja filma i obrazovanja te predstavnike institucija. Cilj konferencije bio je jasan: pokrenuti sustavne promjene i uvesti filmsku pismenost u obrazovni sustav Republike Hrvatske.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja o filmskoj pismenosti u kojem su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola te odgojno-obrazovni djelatnici. Istraživanje je pokazalo da djeca u Hrvatskoj aktivno gledaju filmove, ali im nedostaju alati za njihovo dublje razumijevanje.

“U vremenu kada su djeca svakodnevno izložena brojnim vizualnim sadržajima, ključno je razvijati sposobnosti kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti,” poručili su organizatori.

Prema rezultatima istraživanja, učenici najčešće gledaju komedije, akcijske i animirane filmove, dok su najzastupljeniji formati – kratki video sadržaji na društvenim mrežama. Hrvatski filmovi su prisutni, ali ih učenici uglavnom ocjenjuju kao “dobri”, pri čemu ih srednjoškolci doživljavaju nešto lošije od osnovnoškolaca. Zabrinjava podatak da većina srednjoškolaca konzumira i sadržaje koji nisu primjereni njihovoj dobi, a prepoznavanje prikladnosti često se temelji isključivo na sadržaju, bez šireg razumijevanja poruka koje film prenosi.

Zbog toga su stručnjaci koji su sudjelovali u izradi istraživanja, ali i predlagatelji edukacijskog kurikuluma, složni: filmsku pismenost treba sustavno uvesti u škole, kroz sve razine obrazovanja.

Svoj doprinos konferenciji dali su brojni ugledni gosti – državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, viša savjetnica za filmsku pismenost pri HAVC-u Ingrid Padjen Đurić, filmolozi Nikica Gilić i Ana Đordić, predstavnici udruga Djeca susreću umjetnost, Filmaktiv, Hrvatski filmski savez, Bacači sjenki, filmska pedagoginja Jasminka Bijelić Ljubić te učenica XIII. gimnazije Katja Mušćet.

Poseban naglasak stavljen je na panel raspravu koja je otvorila ključna pitanja: kako filmsku pismenost učiniti dostupnom svim školama? Kako povezati obrazovni sustav i kreativnu industriju? I tko će obrazovati učitelje da mogu kompetentno poučavati ovu temu?

HAVC i članovi ekspertne skupine predstavili su i prijedlog kurikuluma za filmsku pismenost, koji bi, uz podršku nadležnih institucija, mogao uskoro zaživjeti kao dio redovne nastave. Ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich zahvalio je svima na dolasku i podršci te najavio nastavak rada na implementaciji filmske pismenosti u obrazovni sustav.

“Ova konferencija je tek početak. Vjerujemo da će filmska umjetnost uskoro postati dio svakodnevnog obrazovanja u Hrvatskoj, na korist učenicima, učiteljima, ali i domaćoj kinematografiji,” poručili su iz HAVC-a.

Konferencija je zaključena zajedničkom porukom svih sudionika: filmska pismenost nije luksuz – ona je potreba. U vremenu sveprisutnih ekrana, razvoj kritičkog mišljenja i razumijevanja medijskih sadržaja ključni su za stvaranje odgovornih, informiranih i kulturno osviještenih generacija.

Prethodni članakSljedeći članak