Završen projekt izgradnje infrastrukture za razvoj nove vrste cementa s nižim ugljičnim otiskom

Holcim Hrvatska ostvario je bespovratna sredstva u okviru natječaja organizacije Innovation Norway u dijelu Programa „Business Development and Innovation Croatia“ s glavnim ciljem stvaranja dodane vrijednosti i održivog rasta u hrvatskim tvrtkama. Program doprinosi općem cilju smanjenja ekonomskih nejednakosti financiranjem projekata koji će povećati konkurentnost i profitabilnost hrvatskih tvrtki.

Projekt „Razvoj nove vrste cementa s nižim ugljičnim otiskom“ se financira iz norveške darovnice Norveškog financijskog mehanizma 2014. – 2021. u okviru Programa „Business Development and Innovation Croatia“. Projekt je vrijedan 2,1 milijuna eura, od čega su dobivena bespovratna sredstva u iznosu od 445.000 eura. Projekt je započeo 1. listopada 2021., a završava 30. rujna 2023. godine.

Europska unija potiče dekarbonizaciju Europe do 2050. godine, te će sukladno pratećem zakonodavnom okviru biti potrebno potaknuti brojna ulaganja u tehnologije kojima će se smanjivati emisije CO₂ („ugljični otisak“). Zeleni plan Europske unije predviđa kvalitetnije upravljanje prema hijerarhiji postupanja otpadom, koja potiče korištenje otpada ili nusproizvoda jednog industrijskog procesa u stvaranju i proizvodnji nekog novog proizvoda. To je omogućeno i europskom normom za proizvodnju cementa, koja se primjenjuje i u Hrvatskoj.

 

Cilj Holcimovog projekta bio je povećanje konkurentnosti uz istovremeno smanjenje emisija CO₂, manju potrošnju električne energije i manje emisije prašine u tvornici cementa u Koromačnu. Holcim je putem projekta izgradio zatvoreno skladište mineralnih dodataka i novi transportni sustav za njihovo doziranje što je pretpostavka za proizvodnju dvije nove vrste cementa manjeg ugljičnog otiska. Ovo je jedan u nizu projekata koje Holcim već dugi niz godina provodi u cilju ostvarivanja uvjeta za provođenje projekta dekarbonizacije cementa te hvatanja i trajnog skladištenja CO₂.

„Tri hrvatske tvrtke izabrane su za izvođenje radova: GP Krk, Trgometal i Montelektro, s time da je GP Krk istovremeno i dugogodišnji Holcimov kupac cementa, a sve tri su svojom stručnošću i odgovornošću vrhunski odradile posao. Realizacijom ovog projekta i unapređenjem postojeće opreme, Holcimova tvornica u Koromačnu više nema ograničenja u doziranju mineralnih dodataka pri izradi cementa i omogućuje njihovu veću upotrebu(*)“, naglašava direktor tvornice cementa u Koromačnu Nikola Kovačević.

Miljan Gutović, direktor Holcim Grupe za Europu zadužen za inovacije prema dekarbonizaciji za cijeli svijet ističe kako bi se masovni prijelaz na održivu gradnju mogao ubrzati prilagodbom standarada, zelenom nabavom i građevinskim propisima. „S obzirom na složenost ove promjene, niti jedna organizacija ne može sama stići do toga. Svi imamo svoju ulogu. Javna tijela mogu razviti građevinske norme i propise kako bi recikliranje materijala postalo obvezno. Vlasnici zgrada također mogu pokrenuti nabavu uz zahtjeve za više recikliranih materijala i manjim ugljičnim otiskom.“

 

Beton je najpopularniji građevinski materijal na svijetu, a inovacije koje ga čine nisko ugljičnim već pomažu u izgradnji zelenijih gradova. U odnosu na 1990. godinu, Holcim je smanjio ugljični otisak po toni cementa za 35 posto, a s daljnjim ulaganjima imaju velike planove. „Zamislite da je svaka nova zgrada napravljena od 50 posto stare. To znači 50 posto manje materijala iz prirode i manje emisije CO. Mi već imamo rješenja kako to učiniti stvarnošću u skoroj budućnosti“, najavljuje Gutović. Naglašava kako je zelena gradnja moguća. „Zeleni beton mijenja pravila igre. Inovacije koje ga čine niskougljičnim već pomažu u izgradnji zelenijih gradova. Gradimo bolje i jednako efikasno, s manje.“ Za Hrvatsku to znači značajno smanjenje emisija CO₂ u građevini kao i čuvanje prirodnih resursa jer se povećava kružno gospodarstvo.

Holcim Hrvatska lider je u građevinskom sektoru u državi koji je s prvim projektima krenuo još 1997. godine. Prvi su na hrvatskom tržištu prije dvije godine prestali proizvoditi cement s najvećim ugljičnim otiskom, koji se prema normi naziva CEM I. Samo u protekle dvije godine testirali su dvije nove vrste cementa nižeg ugljičnog otiska. Ovom investicijom povećava se udio recikliranih sirovina u cementu.

Finalni Holcimov korak prema dekarbonizaciji je projekt hvatanja i trajnog skladištenja CO₂ pod nazivom “KOdeCO net zero” vrijedan 237 milijuna eura koji je u fazi ugovaranja sufinanciranja putem Inovacijskog fonda Europske unije. To je projekt potpune dekarbonizacije – od poslovnih operacija i rješenja preko procesa izgradnje i zgrada u uporabi do pokretanja kružne gradnje. Projekt stavlja Hrvatsku uz bok velikim industrijskim državama, a njegovom provedbom osigurat će se proizvodnja prvog ugljično neutralnog cement u Hrvatskoj i regiji.

 

 

(*) Mineralni dodaci u cementu imaju višestruku korist: s jedne strane stvaraju se različite karakteristike u cementu kako bi se zadovoljili zahtjevi određenih vrsta gradnje. S druge strane povećava se korisna upotreba već postojećih resursa te smanjuje upotreba prirodnih. Posljedično, kao treću korist imamo smanjenje udjela klinkera u cementu, odnosno ugljičnog otiska.

 

Projekt je podržan sredstvima Norveškog financijskog mehanizma 2014. – 2021., u okviru Programa Business Development and Innovation Croatia.

Više o grantovima možete pronaći na web stranici EEA Innovation Norway.

 

 

Piše: WK

 

 

Prethodni članakSljedeći članak