Zurovec – Ne piše nam se dobro

Vladin “paket mjera” revolucionarno je ograničio cijene mljevenog mesa, plina, energije, mlijeka, ulja, brašna i drugih proizvoda. „No, ograničenje cijena u praksi ne funkcionira“, tvrdi saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec. „Takav postupak vodi na koncu u nestašice, u razvoj crnog  tržišta, sive ekonomije, gospodarski pad i općenito nered, siromaštvo i nezadovoljstvo.“

Povijesni primjer je SSSR koji je netom prije raspada probao ograničiti cijene. Bez obzira na taj pokušaj, cijena proizvoda na tržištu je u konačnici bila deset puta veća od “propisane” jer je zakon ponude i potražnje jednostavno neumoljiv. Ako nema količine proizvoda koja se traži, onda ostatku količine raste cijena. Isto tako, ako troškovi rastu, a cijena se ne može proporcionalno dignuti kako bi se pokrili troškovi, proizvod više nećete prodavati. „Meni ako nestane pelena za dijete, a Vlada je ograničila cijenu pelena, potencijalno će trgovina koja ih prodaje ocijeniti da im se ne isplati zbog ulaznih troškova i prestat će naručivati nove pelene. Dijete moram premotati i onda ću ili kupiti pelenu vani, u drugoj državi ili na crno. I ako nema količine, cijena će rasti. Drugi roditelji će također tražiti pelene zbog nestašice i platit ćemo koliko god treba samo da ih nabavimo. I cijena će – logično – biti paprenija“, objasnio je Zurovec.

„Zamislite si to kao bačvu u kojoj su vaši troškovi, porezi, davanja dno te bačve, vaš proizvod je tekućina u bačvi, a državne regulacije i ograničenje cijena poklopac bačve. Ako vam se diže dno bačve i poklopac je fiksan i ne možete ga pomaknut, bačva će potencijalno puknut i proizvod će iscuriti.“ Na kraju će svi ostati bez tog proizvoda. Identična situacija dogodila se u SSSR-u čiji narod je  gladovao. Na posljetku se SSSR raspao s ogromnom inflacijom. „Hrvatska ima inflaciju pa zbrojimo 2 i 2“, naglašava Zurovec.

Niti jedan proizvođač koji stvara vrijednost i prodaje svoj proizvod po određenoj cijeni neće ograničiti cijene na način koji mu ne odgovara i tako sam sebe dovoditi u gubitak. Proizvođači će potencijalno prekinuti proizvodnju da si ne stvaraju gubitke, prodavat će proizvod na crnom tržištu ili će izvesti proizvod izvan Hrvatske u zemlju koja nema ovo ograničenje i prodati ga za onoliko koliko žele. „I možda se opet taj isti proizvod čudnim putevima vrati u Hrvatsku, ali po većoj cijeni“, ističe. U prijevodu, slijedi manjak (kvalitetne) robe na tržištu, a kad je robe manje, zakon ponude i potražnje govori da će ta roba biti na cijeni i bit će skuplja.

„Upumpavanjem i tiskanjem dodatnog novca, 21 milijarde kuna, još će se pojačati inflacija. Usputno, ako nam energenti dodatno poskupe, država će vjerojatno dodatnim porezima, zaduživanjem opet probati intervenirati. I kad nestanu te opcije, povećat će se cijena struje i probat će se proračunski manjak namiriti iz HEP-a, jer struju nitko fizički ne vidi, a treba nam. I nitko ne bude radi HEP-a izašao na ulicu. I svi će na koncu platiti račun, bez obzira na godrnjanje na društvenim mrežama. Posuđivanje novaca, zaduživanje države, novi porezi, printanje novaca, dizanje cijena režija… Sve od reda dobitna kombinacija za produbljivanje krize.“

„Dodatak jelima – porez na tzv. ekstraprofit. Tvrtka koja ima ekstraprofit će osnovati podružnicu van Hrvatske, kojoj će nešto fakturirati i visoke dobiti i ekstraprofita više – nema.

Ako se već i išlo u tom smjeru, trebao se “višak profita” jedne INA-e, HEP-a ili neke druge (polu)državne tvrtke, preusmjeriti u vidu olakšica svih onih iz privatnog sektora koji državu hrane i financiraju. Ne treba država davati nego samo manje uzimati.“

Završno Zurovec poručuje: „Dok nam veliki vođe sve ovo gore shvate, vi se spremite na dugu, hladnu i siromašnu zimu. Ne piše nam se dobro.“

Prethodni članakSljedeći članak