Grad Sveta Nedjelja prijavio se na Poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije s projektom „Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite dvorca Kerestinec, Sveta Nedelja“ te ostvario sredstava preko Ministarstva kulture i medija u visini od 3.411.419,63 eura. Projekt je sufinanciran u 100%-tnom iznosu.
Dvorac Kerestinec, renesansno – barokni kaštel u mjestu Kerestinec nalazi se na području Svete Nedelje i smješten je jugoistočno od Samobora, u nizini, usred prostranog perivoja. Sagradila ga je obitelj Erdödy, te je dvorac spomenik kulture 1. kategorije. U ovom trenutku na dvorcu su vidljiva oštećenja nastala uslijed potresa, a koja se odnose na ležaj stropne konstrukcije (drvenog grednika), vidljive su vertikalne i horizontalne pukotine na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima, oštećeni su dilatacijski elementi konstrukcije, te dijelovi dimnjaka i vijenca.
Projektna dokumentacija za konstruktivnu obnovu je izrađena, provedena je javna nabava za izvođača radova te je danas 6. veljače 2023. godine potpisan Ugovor za izvođenje radova konstruktivne obnove dvorca Kerestinec u sklopu projekta koji je Grad Sveta Nedjelja sklopio s tvrtkom Spektar gradnja d.o.o. „Zahvaljujem se gradskim službama na agilnosti te Ministarstvu kulture i medija na prepoznavanju ove prilike da sačuvamo kulturnu baštinu u našem gradu. Ovo nam je do sada najveći pojedinačni dodijeljeni iznos EU sredstava za jednu investiciju, a iskoristit ćemo ga za konstrukcijsku obnovu dvorca. Radovi bi trebali biti gotovi do početka ljeta, a buduća namjena dvorca bit će za kulturno-obrazovna“, rekao je gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec. Dodao je kako bi za cjelokupnu obnovu dvorca bilo potrebno između 12 i 16 milijuna eura. „Svakako nam je plan, osim samog dvorca, urediti i njegovo dvorište kako bi dobili cjelinu. Prostoru bi dali kulturnu namjenu kako bi ga oživjeli i kako bi dvorac postao aktivno mjesto s brojnim sadržajima“, kazao je Zurovec. Najavio je kako planiraju prijavu i za energetsku obnovu dvorca EU sredstvima ukoliko se u budućnosti raspiše natječaj.
Grad Sveta Nedjelja uspješno je do sada surađivao sa tvrtkom Spektra gradnja na nekoliko projekata poput obnove Turističko-informativnog centra i energetskih obnova zgrada javne namjene. „Radujemo se novoj suradnji na konstrukcijskog obnovi ovog reprezentativnog objekta. Proučili smo projekt koji će biti zahtjevan, no u suradnji sa statičarima i konzervatorima želimo mu vratiti njegovu ljepotu“, kazala je direktorica tvrtke Biljana Čondić. Napomenula je kako je objekt star i propao, pa će suradnja s konzervatorima biti najzahtjevnija na kulama. „Zidovi će se sanirati karbonskim vlaknima s armirano-betonskim pojačanjima. Iako je posla mnogo i ukoliko ne naiđemo na veće probleme, smatramo kako će svi radovi biti izvršeni u predviđenom ugovorenom roku.“
Vrijednost Ugovora za izvođenje radova na konstruktivnoj obnovi dvorca iznosi 3.160.796,96 eura (bez PDV-a), a rok završetka istih je lipanj 2023. godine.
Gradnja dvorca počela je oko 1575. godine, a na temelju ranije građevine (kurije) iz prve polovice 16. stoljeća. Kategorizira se kao renesansni nizinski kaštel, dominantno obrambenog karaktera. Na temelju katastarske karte iz 1862. godine te fotografija nastalih nakon potresa 1880. godine vidljivo je kako je kaštel imao oblik zatvorenog četverokuta s četiri ugaone kule. U 18. stoljeću, nestankom turske opasnosti, dolazi do barokizacije i osuvremenjivanja dvorca. U 19. stoljeću dvorac najprije prelazi u vlasništvo obitelji Pallavicini, a potkraj stoljeća u vlasništvo Franje Aurela pl. Türka. Obitelj Erdödy morala je, zbog financijskih razloga, imanje i dvorac prodati sudskim putem 1852. godine. Nakon potresa 1880. godine, obitelj Pallavicini prodaje dvorac karlovačkoj obitelji Türk, koja poduzima velike zahvate obnove dvorca – obnavlja se sjeverno pročelje, uklanjaju dvije južne kule te dokida drugi kat sjevernog i zapadnog krila dvorca. Za vrijeme Prvog svjetskog rada dvorac je u vlasništvu obitelj Hafner, potom obitelji Vošnjak, a 1922. dvorac je kupio posljednji hrvatski ban iz austrougarskog razdoblja Antun pl. Mihalović.
Piše: W.K.
