Kutina povezuje vinare, turizam i nasljeđe – autohtone sorte ključ su uspjeha

Autohtone hrvatske vinske sorte ključne su za očuvanje kulturnog identiteta, biološke raznolikosti, ekonomski razvoj, turističku ponudu i održivu poljoprivredu. Njihova promocija i očuvanje predstavljaju strateški važan cilj za Hrvatsku, pa su zato u fokusu ovogodišnje jubilarne kutinske 30. Izložbe autohtonih vina izvornih hrvatskih sorti MoslaVina Kutina.

 Po jubilarni 30. put, jučer 24. svibnja 2024. godine, je u Kutini otvorena manifestacija „Festival vina – MoslaVina Kutina 2024. i izložba vina izvornih hrvatskih sorti“. Ovo je prilika za promociju moslavačkih vinara, autohtonih sorti vina, kulture pijenja vina te utjecaja na jačanje suradnje unutar regije i umrežavanje turističkih dionika s ciljem kreiranja inovativnih turističkih sadržaja.

„Uz čestitke na organizaciji, čestitke upućujem i vinogradarima i vinarima koji rade na brendiranju plodova moslavačkog vinogorja. Jedan filozof rekao je jednu pametnu misao, a to je da je život prekratak da bismo pili loše vino. Pijmo škrlet“, rekao je izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Photo by: Hrvoje Božičević

Hrvatska je dom mnogim autohtonim sortama koje ne rastu nigdje drugdje u svijetu. Posebnost ove manifestacije u odnosu na druge jest izlaganje i njegovanje vina izvornih hrvatskih sorti, čime se pomaže našim proizvođačima u promicanju ponude vina izvornih sorti grožđa.  „U razvoju se ne smije oslanjati na politiku s bilo koje razine. Udruge nadopunjavaju život na raznim razinama svojim aktivnostima. Jedna je od njih i moslavačka udruga vinograda koja je dosegla vrhunsku razinu. Čast nam je promovirati ovaj kraj, a još ćemo više raditi na povećanju proizvodnje kvalitetnih proizvoda kako bi ispunili zahtjeve potražnje za istima. Podršku ćete uvijek imati“, naglasila je izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes.

„Uspjesi naših vinara na prestižnim natjecanjima i sajmovima nisu samo uspjesi i priznanja za kvalitetu vina već su odlična promocija Republike Hrvatske u svijetu  i dobra pozivnica na gastronomski doživljaj u Moslavini“, naglasio je državni tajnik pri Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak.

Photo by: Hrvoje Božičević

Autohtone hrvatske sorte vina predstavljaju bogatstvo i raznolikost vinogradarske baštine Hrvatske. Izvor su ponosa za hrvatske vinare i kulturno nasljeđe koje se njeguje i promiče potičući tako očuvanje i valorizaciju vinske baštine zemlje.  „Moslavina je domovina škrleta, što se vidi po našim vrijednim vinarima i vinogradarima koji osvajaju najveća priznanja na svjetskim natjecanjima i na tome im čestitam. Oni svojim radom oplemenjuju naš ruralni prostor, a ostankom u Moslavini čuvaju naš hrvatski prostor i tako daju vrijednu poruku. Iako je u tri županije, Moslavina je jedinstvena u duhu sa brojnim dobrim autohtonim  proizvodima. Gosti-turisti žele emociju, osjetiti okuse i osjećati se dobro, a za to nema boljeg mjesta od Moslavine“, istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Uzgoj autohtonih sorti vina može biti ekološki održiviji jer su ove sorte često bolje prilagođene lokalnim uvjetima tla i klime. To smanjuje potrebu za kemijskim sredstvima i doprinosi očuvanju okoliša. Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije istaknuo je kako će županija i dalje nastaviti podupirati vinare i vinogradare. „Maksimalno se trudimo osigurati sredstva za unapređenje aktivnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. U zajedničkoj suradnji radimo na rješavanju svih problema, te prepoznajemo mogućnosti za poboljšanje, otvaramo natječaje za dodatna sredstva za njihov razvoj. Područje naše županije idealno je za spajanje gastronomije i turizma, a u tome vinari imaju značajnu ulogu“, rekao je Jurić.

Vina proizvedena od autohtonih sorti imaju potencijal dodati vrijednost i diferencirati hrvatske proizvode na globalnom tržištu. Potrošači diljem svijeta sve više cijene autentičnost i jedinstvenost, što otvara mogućnosti za izvoz visokokvalitetnih hrvatskih vina. Time se jača lokalna ekonomija, potiče ruralni razvoj i stvaraju nova radna mjesta. Gradonačelnik Kutine Zlatko Babić istaknuo je kako je od prve do današnje 30. izložbe prošao trnovit put. „Mnogo se toga promijenilo, no uvijek smo organizacijom željeli pratiti trendove i pomoći našim vinarima kako bi bili prepoznatljivi. Ove smo se godine  orijentirali smo se na autohtone sorte vina kako bi istaknuli našu baštinu. Moslavina su dragi i vrijedni ljudi koji ulažu u nova znanja, edukaciju i stalni rad. Ponosan sam na naše vinare koji postižu značajne rezultate na međunarodnim izložbama.“

Izložba se odvija u organizaciji Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina. „Ovo je iznimno bitna manifestacija za našu županiju i naše vinare. Njome želimo predstaviti sva bogatstva koja nudi Moslavina, naš trud u zaštiti autohtonih proizvoda i širenju znanja o hrvatskim sortama. Ustrajno radimo na promociji škrleta i svih ostalih vina kako bi ih približili potrošačima i bili što uspješniji u budućnosti“, kazao je  predsjednik Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina Krešimir Lenić.

Hrvatska je poznata po svom vinskom turizmu. Posjetitelji iz cijelog svijeta dolaze kako bi uživali u prekrasnim krajolicima vinograda, učili o procesu proizvodnje vina i kušali jedinstvena vina od autohtonih sorti. Vinski turizam obogaćuje turističku ponudu zemlje i potiče gospodarski rast u ruralnim područjima. U sklopu Festivala održala se panel rasprava na temu „Sadašnjost i budućnost autohtonih sorti sa aspekta eno – gastro turizma“ na kojoj je zaključeno kako država treba postati partner vinarima, savjetovati ih i pomagati da dođu do još većih financija, olakšati administraciju i poticati povećanje proizvodnje. Edukacija i suradnja ključ su za uspjeh, a u javnosti treba stvoriti veću svijest o tome da treba cijeniti domaće, nuditi lokalno, te vrednovati autohtone proizvode.

Svoja vina izvornih sorti predstavlja 18 izlagača: Klet Romić, Vinarstvo Žabić, Vinarija Jančar, Vina Seletković, Vina Glavica, Vinarija Kezele, Vina Košutić, Vinarija Mikša, Lagena Winery, OPG Vrabec Tomislav, Vinarija Trdenić, Vinarija Ivanić, OPG Krešimir Udina, Vinarija Miklaužić, Vinarija Florijanović, Vinarija Tomac – Novska, Vina Kvarner i Udruga Lujo Miklaužić.

 

Na izložbu je pristiglo 155 uzoraka, a tijekom svečanog otvaranja dodijelile su se diplome vinarima, plakete i nagrade najbolje ocijenjenima:

  • najbolje ocijenjeno vino mladih škrleta: Vina Glavica, 2023 Škrlet
  • najbolje ocjenjeno vino odležanih škrleta: Vlado Mikulčić, 2022 Škrlet
  • najbolje ocijenjeno vino drugih bijelih autohtonih sorti: Agro Boba j.d.o.o., 2020 Trnjak
  • najbolje ocijenjeno vino drugih crnih autohtonih sorti: Kuća vina Ivan Katunar, 2020 Sansigot
  • najbolje ocjenjeno pjenušavo vino: Vinarija Trdenić, Pjenušac Škrlet
  • najbolje ocijenjeno vino članova udruge: Vinarija Mikša, 2023 Pinot bijeli

Festival se odvija i danas kada u popodnevnim satima počinje Gala tasting – dijagonalno kušanjem različitih sorti i godišta Vina Košutić i pjesnička priredba Grozdovi i stihovi. Izlagači otvaraju svoje štandove, a program će osigurati atraktivnu zabavu uz Paint&Wine, koktel i škrlet radionice, a moći ćete saznati i kako je moslavačko vino došlo uz bok najboljih hrvatskih kupaža. Festival završava koncertom Sanje, Marinka i Zeca koji će izvesti najveće hitove grupe Novi fosili i Prima banda.

Detaljan program pronađite ovdje: https://festivalvina-kutina.hr/program/

Photo by: Hrvoje Božičević

Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede, Sisačko – moslavačkog župana Ivana Celjaka, Grada Kutine  Croatia osiguranja d.d.

Ovo je idealna prilika za posjetu moslavačkom kraju okruženom vinogradima i gorjem s kojeg puca pogled na Lonjsko polje uz ukusnu lokalnu hranu i čašu vrhunskog autohtonog vina.

Škrlet bijeli, poznat i pod nazivima ovnek žuti ili ovnek slatki, autohtona je sorta vina koja ima punu, zaobljenu, kiselkastu i nježnu sortnu aromu.  Relativno je male ukupne populacije koja se danas dominantno uzgaja u vinskoj podregiji Moslavina. Naziv Škrlet vjerojatno dolazi od crvenkaste boje bobice u zriobi, a koja se u starijoj stručnoj literaturi često rabila za opis boje plodova. Trenutno je u Hrvatskoj  blizu 70 ha vinograda pod Škrletom, a ova sorta ima velik potencijal. Proizvodi se najčešće kao svježe, suho mirno vino, ali se danas može kupiti i kušati kao mlado i odležano vino, u obliku pjenušca, predikata te kao ekološko vino.

 

 

Piše: M.T.

Prethodni članakSljedeći članak