na drugom Okruglom stolu pod nazivom „(Ne)povjerenje u cjepivo i povratak bolesti iz prošlog doba“ stručnjaci su istaknuli kako i dalje nije dovoljno dobra procijepljenost, unatoč tome što Hrvatska ima dostupna, sigurna i besplatna cjepiva.
„Naš je čovjek gotovo nezainteresiran za svoje zdravlje, a naglo se zainteresira kada nastupi bolest. Potrebna je prevencija, jer koja je bolja mjera od zaraznih respiratornih bolesti nego cijepljenje?“- poručio je prim.dr.sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva pri HL.
„S jedne strane, imamo građane koji se žale da ne mogu doći do zdravstvenih usluga, a s druge strane imamo besplatne usluge koje ne žele koristiti. Tako je cijepljenje postalo žrtva svog vlastitog uspjeha. Jedno je istraživanje pokazalo kako su ljudi koji ne vjeruju i odbijaju cijepiti se mlađa populacija koja je aktivna na društvenim mrežama, ljudi desnog političkog uvjerenja i oni s većim vjerskim uvjerenjima.“- poručila je prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr.med., predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva.
„Na našem Zavodu građani se mogu cijepiti protiv gripe, Covida, hripavca i pneumokoka. I naravno da nismo zadovoljni odazivom i da može puno bolje. Mi smo od prosinca uveli i testiranje na hripavac i pokazalo se da je 35% testiranih bilo pozitivno.“- rekao je prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj NZJZ Andrija Štampar.
Stručnjaci su ujedinjeni: potrebna je što veća edukacija i komunikacija.
„Na nama je da pronađemo način kako doprijeti do ljudi. Mi uvijek gasimo vatru umjesto da smo korak ispred, kao Andrija Štampar. Moramo naučiti ljude kako prepoznati i primjeniti informacije od dezinformacija.“- rekla je prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar.
„Moramo što više ulagati u edukaciju, jer je ona iznimno važna i na taj način možemo promijeniti svijest ljudi. Kada govorimo o roditeljima koji odbijaju cijepiti svoje dijete, treba poručiti kako je Ustavno pravo djeteta na zdravlje iznad prava roditelja na dijete! Sankcije nisu nikako dobre, već samo edukacija i edukacija. I tu mediji imaju jako veliku ulogu u prenošenju točnih informacija.“- rekla je dr. sc. Mirela Šentija Knežević, pomoćnica pročelnika za zdravstvo Grada Zagreba.
„Koliko god govorimo o dostupnosti cjepiva i njihovim dobrim stranama, nama je procijepljenost i dalje nedovoljno visoka. Očito je da su nam potrebne i edukacija, ali i komunikacija prema građanima kako tu prevenciju trebaju provoditi.“- izjavila je Dunja Skoko-Poljak, dr. med., Sektor za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva.
Stručnjaci su ukazali i na to da zbog niske procijepljenosti i određenog nepovjernja u cjepiva, vraćaju nam se zarazne bolesti koje su cijepljenjem trebale biti već odavno iskorijenjene, poput hripavca i ospica.
„Zbog necijepljene djece stradaju djeca koja se zbog svojih zdravstvenih problema ne smiju cijepiti. Gdje je empatija u društvu? S druge strane, pedijatar zbog GDPR-a ne smije prijaviti da je roditelj odbio cijepiti svoje dijete, unatoč tome što za to nema razloga. Roditelji preko odvjetnika prijete tužbama, pedijatri su u strahu od takvih situacija. A jako velik problem su i liječnici antivakseri koji nerijetko znaju savjetovati roditeljima da ne cijepe svoju djecu, a da za to nema niti jedan valjan zdravstveni razlog.“- rekla je prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr.med., predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva.
Konferencija „Kako se zaštititi od respiatornih bolesti“ nastala je u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, koji je uz pomoć stručnjaka za cilj imao objasniti i educirati zašto je važno na vrijeme cijepiti se i izbjeći teške, a ponekad i fatalne zdravstvene posljedice.
Piše: A.P.D.
